NIJE SVAČIJE FETVE DAVATI


Dr Jusuf Kardavi

NIJE SVAČIJE FETVE DAVATI

(Izvodi iz odgovora koje je šejh Kardavi dao na pitanja postavljana mu na tribini kairskog dnevnika «Al-Ahram». Naslov je moj – op. prev.)

Davanje fetvi je bez sumnje omogućeno svakom islamskom učenjaku koji je to u stanju. Niko nijednom alimu ne može uskratiti pravo da daje fetve ljudima. Ljudi imaju pravo pitati, a dužnost alima je da odgovori. Važno je, međutim, pitati alima koji je u stanju dati odgovor. Ovdje dolazi do mnogih nedoumica. Ljudi nažalost ne znaju koji alim može dati fetvu. Večina ih misli da je svaki dobar hatib i dobar muftija, a svaki uticajan vaiz ujedno i poznavalac fikha. To je greška. Nije svako ko zatrese minber ili ustalasa osjećanja podoban za davanje fetvi. Davanje fetvi iziskuje kvalifikacije i znanja koje čovjek koji to želi činiti mora steći. Mi moramo znati od koga tražiti fetvu, a onaj od koga se ona traži mora se bojati Allaha. Nije dozvoljeno dati fetvu bez određenog znanja kako bi se izbjeglo da se bude optuženo za neznanje. Imam Malik je pitan o 40 problema i u 36 slučajeva je rekao da ne zna, a samo u 4 je odgovorio. Nije se plašio što će ljudi govoriti da Malik nije znao odgovoriti. Rekao je: «Ja dajem fetvu o onome što znam, a za ono što ne znam ja to i kažem.» Takav je istinski učenjak. Božji poslanik je osudio postupak ashaba koji su čovjeku u ranama koji je bio obredno nečist (džunub) i pitao šta treba činiti rekli da se mora okupati, ne uvažavajući njegovo stanje, pa se on okupao, stanje mu se pogoršalo i on je umro. Kad je za to saznao, Polsanik je rekao: «Ubili su ga, Allah ih ubio! (Neke fetve, znači, mogu ubiti!) Kad nisu znali što nisu pitali? Čovjekovu nemoć otklanja pitanje. Bilo mu je dovoljno da zamota ranu i da uzme tejemmum.»

I ja bivam za ponešto upitan i ne odgovorim. Ima stvari o kojima nisma godinama formirao mišljenje, odgađam ih dok ne budem u stanju reći da su halal ili haram. Ponekad pitam neku svoju braću učenjake, u čemu nema ništa neobičnoga. Opasnost predstavljaju oni pojedinci koji se hrabro upuštaju u izricanje fetvi ne ovladavši u potpunosti potrebnim znanjima. Različitost fetvi o jednom te istom problemu ne škodi ako je pitan sposoban učenjak koji se boji Allaha i ne prodaje svoju vjeru za svoj niti za tuđi dunjaluk.

Taj tuđi dunjaluk nekada može biti dunjaluk vladara a nekada dunjaluk mase. Neki misle da ima onih koji prodaju vjeru radi vlasti. To je tačno… Ali, ima i onih koji je prodaju radi masa: u nečemu zauzimaju strog stav kako bi se reklo da su oni konzervativni i da se ne poigravaju sa vjerom i bespotrebno ne olakšavaju ljudima a drugi opet ondje gdje neki zauzimaju strog stav idu naruku masi i nekritički im nude olakšice. I jedno i drugo je opasno. Alim koji se boji Allaha ne teži da ugodi ljudima, već jedino Uzvišenom Allahu.

(Na pitanje dokle će postojati potreba za fetvama koje izdaju pojedinci, Kardavi odgovara:)

Fetve koje su odgovor na pitanje pojedinca će stalno biti potrebne. Uz njih, postoje i kolektivne fetve ili kolektivni idžtihad, koji su zagovarali reformatori iz reda uleme. Na Azharu je nekada postojala Organizacija visoke uleme, a kada je ona ukinuta namjesto nje je osnovana Akademija za islamska istraživanja koja djeluje na principima kolektivnog izdavanja fetve. U Mekki je osnovana Rabitina Fikhska akademija. Pri Konferenciji islamskih zemalja osnovana je Fikhska akademija u kojoj su zastupljene sve islamske zemlje (njih 53). Ona izdaje fetve o važnim stvarima i sastaje se jedanput godišnje, te nije u stanju udovoljiti hitnim i individualnim potrebama ljudi.

(O odnosima ši'ija i sunnija i nastojanjima da se unaprijede)

U Iranu živi velika sunnijska manjina. Tu su Baluči (koji su hanefije) i Kurdi (koji su šafije) te Arapi u priobalnim područjima, u Arabistanu, njih oko 15 miliona ili više. Oni moraju imati svoja prava. To sam otvoreno rekao u Iranu. Rekao sam da manjine moraju imati svoja prava. Mi u Egiptu imamo Kopte koji su manjina ali imaju dva ili tri ministra u vladi. Gdje su sunnijski ministri u iranskoj vladi, gdje su guverneri pokrajina? Čak su i u čisto sunnijskim pokrajinama guverneri ši'ije. U Teheranu žive stotine hiljada sunnija. Zašto im ne dozvolite da otvore džamiju u kojoj bi klanjali? Arapski ambasadori su to tražili, pa im nije udovoljeno. Da bi došlo do istinskog zbližavanja mora se voditi računa i o ovim stvarima. Moramo sarađivati u onome što nam je zajedničko a biti tolerantni u onome u čemu se razlikujemo…

(Može li se izbjeći gužva na hadžu proširenjem vremena bacanja kamenčića na džemretima?)

Od onih sam koji vjeruju da je nužno olakšati obavljanje hadža. Našoj braći šejhovima u Saudijskoj Arabiji sam rekao: Vlada, neka je Allah nagradi, uvodi različite materijalne olakšice: probija tunele, gradi mostove i puteve… Sve to trebaju pratiti i fikhske olakšice. U prilog tome ide činjenica da islam počiva na olakšavanju ljudima, jer Uzvišeni Allah veli: «Allah želi da vam olakša, a ne želi da vam oteža» i «U vjeri vam nije učinio nikakve poteškoće». O čemu god je pitan u vezi hadža, Poslanik je rekao: «Uradi to, ne smeta…» Stoga smatram da je dozvoljeno krenuti sa Arefata prije zalaska sunca. Neki ljudi to žele, ali bivaju spriječeni!

Zašto? Šafijski mezheb to dopušta. Postoje mnogi hadisi, među kojima i hadis Urve b. Mudarrasa: «Ko bude boravio na Arefatu noću ili danju… računa mu se». Malikijski mezheb dopušta da se na Muzdelifi zadrži samo toliko da se klanja jacija i da se nešto pojede, te da se krene na Minu. Smanjenje vremena boravka na Muzdelifi pruža mogućnost raznim skupinama, koje tako iza 12 sati mogu otići i bacati kamenčiće na Akaba džemretu i otići da obave Tavaful-veda’, što je dopušteno i što su kazali mnogi učenjaci i mezhebi… Takođe je važno i bacanje prije ulaska sunca u zenit, što dopušta određen broj imama iz reda tabi'ina, među kojima i najbolji njihov poznavalac fikha Ata’ b. Rebah, mekkanski fakih i učenik Ibn Abbasa, Tavus El-Jemani, Ibn Abbasov drug, a i Ebu Dža'fer El-Bakir Muhammede b. Ali. To dopuštaju i neki šafijski učenjaci… Ako dopustimo bacanje prije ulaska sunca u zenit, tj. od zore pa tokom čitavog dana, a prostor je tijesan i ne može se mijenjati, proširujući vrijeme ćemo olakšati ljudima da to čine od zore do naredne zore.

(O fetvi kojom se dopušta ženi koja prihvati islam da ostane živjeti sa mužem nemuslimanom)

Ovu fetvu je izdalo Evropsko vijeće za fetve i istraživanja kojim imam čast predsjedavati. Vijeće je ovu temu odgađalo tri zasjedanja, a zasjeda se dvaput godišnje. Potom su mu predočene studije i istraživanja, nakon čega je izdalo saopštenje, u kome navodi mišljenja četiri poznata mezheba i drugih kod muslimanskih masa nepoznatih mezheba. Jedan od četiri mezheba veli: Čim žena prihvati islam mora se rastati od muža i sa njim ne smije živjeti ni trenutak. Drugi veli: Ostaće dok joj ne isteče iddet (period čekanja pri razvodu braka). Hanefijski mezheb veli: Ostaće sa mužem dok mu se ne ponudi islam pa on odbije. Njeno prihvatanje islama, dakle, po njima nije uzrok rastavljanja već njegovo neprihvatanje. Stoga neki vele: Neće mu se ni nuditi prihvatanje islama, kako ga ne bi odbio. To je vladajuće mišljenje i ja sam godinama davao fetve u skladu sa njim, sve dok nisam stekao uvid u drugačija mišljenja. Nauka je more bez obala. Uzvišeni Allah veli: «Dato vam je samo malo znanja.» Stoga je obaveza čovjekova da znanje traži dok je živ. Što bi rekli naši prethodnici: Čovjek je alim sve dok traži znanje, a kad pomisli da je njime ovladao postane neznalica. Istraživao sam ovu problematiku, pa sam kod imama Ibnul-Kajjima u djelu «Ahkamu ehlizzimme» (Propisi o nemuslimanskim podanicima) našao sljedeće riječi: «O ovom problemu postoji devet mišljenja.» Istražio sam izvore koje on spominje i pronašao važne stavove. Na Vijeću sam predočio istraživanje, a i irački izuzetni alim šejh Abdullah El-Džudej’ je prezentirao produbljenu, detaljnu i dokumentovanu studiju na 200 stranica. Došao je do istih zaključaka kao i ja, jedino je njegova studija bila dublja i detaljnija. Tako on, naprimjer, navodi vjerodostojne predaje da je hazreti Omer ostavljao mogućnost ženi da izabere da li će ostati sa mužemm ili se od njega rastati, a po nekim predajama je podržao njen ostanak sa mužem. U usuli-fikhu postoji pravilo: «Dozvoljeno je ostajanje onoga čije otpočinjanje nije dozvoljeno. Hazreti Alija je pitan o kršćaninu ili Jevreju čija žena prihvati islam, pa je rekao: «On ima najviše prava da ostane sa njom, pod uvjetom da je ne odvodi iz njenog mjesta». Od Imama Zuhraija se prenosi: «Njihov brak važi sve dok ih ne rastavi valadar (dok ne bude donesena sudska odluka o njihovoj rastavi)»…

Sve što smo učinili imalo je za cilj da se pruži prilika ženi koja hoće prihvatiti islam a ne želi se rastati od muža… Znate da je većina onih koji prihvataju islam upravo žene, a to potvrđuju i brojke. Ako je žena udata i muž je ne sprečava da prihvati islam i vrši islamske dužnosti, a uz to dugo živi sa mužem i voli ga, ima sa njim djecu i ne želi se rastati, dolazi do problema.

Primjer: Kada sam bio u Španiji prije mjesec dana (tribina održana 19. septembra 2001. godine – op. prev.) kazano mi je da je neka žena kontaktirala imama u islamskom centru i rekla mu da želi prihvatiti islam. On ju je pitao da li je udata ili nije, a kad je rekla da je udata, on joj je rekao da se mora rastati od muža. Ona je rekla da joj muž ne brani da prihvati islam i da vrši što islam od nje traži, ali je imam bio uporan, pa ona nije prihvatila islam. Odvratio ju je od Allahovog puta! Ja velim: Neka prihvati islam pa makar činila haram time što živi sa svojim mužem. Da umre kao muslimanka griješnica bolje joj je nego da ne živi u Allahovoj vjeri. Često muž bude potaknut lijepim ženinim vladanjem pa i on prihvati islam.

Mi smo ovom fetvom olakšali muslimankama koje su tek prihvatile islam a žele sačuvati brak. Mi smo protiv udaje muslimanke za nemuslimana. Ovdje govorimo samo o ženi koja je ranije bila udata i potom prihvatila islam.

 

S arapskog, Fikret Pašanović

izvor www.qaradawi.net

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s

%d bloggers like this: